Format papira

Vodič za studentska djela

Night in Saint-Cloud

Ime Razred Datum

Edvard Munch, Night in Saint-Cloud (1893). Dostupno u javnom vlasništvu. Pogledajte ovo platno pod pokretnim svjetlom: crtež, stvarnu boju ispod laka, čisti pigment

Osnovne informacije

Umjetnik
Edvard Munch topimpressionists.com/hr/artists/edvard-munch_hr/
Životopis umjetnika
1863 – 1944
Slikano
1893
Tehnika
Oil On Canvas
Izvorni dimenzije
70 x 57 cm
Pokret
Expressionism Colour and shape deliberately distorted so the picture shows an emotion rather than a likeness.
Razdoblje
19th Century
Artistic style
Impressionism
Influences
Van Gogh
Notable elements or techniques
Vertical perspective, Evocative light effects
Subject or theme
Interior scene, isolation

U kontekstu

Night in Saint-Cloud — Edvard Munch

Dimenzije

Originalne dimenzije su 70 × 57 cm (visina × širina), prikazane ovdje pored odrasle osobe prosječne visine.

Godina nastanka

  1. 1860
  2. 1870
  3. 1880
  4. 1890
  5. 1900
  6. 1910
  7. 1920
  8. 1930
  9. 1940

Gornji red: godine. Donji red: dob umjetnika na početku i na kraju svakog razdoblja — 0 u rođenju, 81 u smrti.

Naslikano kada je umjetnik imao 30 godina. Umjetnik je doživio 81. 72 od ukupno 410 datiranih djela ovog umjetnika u našem katalogu nastala je ranije.

Shaded: životni opus Edvard Munch (1863–1944) ▲ ovo djelo, 1893 svaka datirana slika, desetljeće po desetljeće

Prva djela: do 1893 Glavni radni år: 1893–1908 Kasna djela: od 1908

Ta tri dijela dijele djela koja u ovom katalogu imaju naveden datum na prvo četvrtinu, srednju polovinu i posljednju četvrtinu. Ona ne predstavljaju cjelokupni umjetnikov opus: tanki segment može biti praznina u arhivu, a ne samo mirnije razdoblje. Iste godine u kojima se isprepliću i događaji iz umjetnikovog života

Slična djela

  • Vrisak, 1893 topimpressionists.com/hr/art/edvard-munch-vrisak-8XXU48-hr/
  • Melancholy, 1894 topimpressionists.com/hr/art/edvard-munch-melancholy-8XXU3N-hr/
  • Madonna, 1894 topimpressionists.com/hr/art/edvard-munch-madonna-8YDETZ-hr/

Odaberite jedno od gore navedenih djela: navedite dvije zajedničke značajke s ovim djelom i jednu koja ih razlikuje.

Još djela koja se mogu postaviti uz ovo: topimpressionists.com/hr/art/similar/edvard-munch-night-in-saint-cloud-D3HHKN-en/

Boje

Izmjereno na temelju slike

    Glavna boja

    Walnut #715137

    Spremljena paleta

    • #715137
    • #94968B
    • #59626B
    • #3B424A

    Ove boje unutar cijele umjetnikove palete Pronađite druge slike prema boji

    Paleta
    Earthy Dominantna paleta boja na slici.
    Naziv glavne boje
    Walnut
    Intenzitet
    Monochromatic Koliko su boje zasićene i raznolike, od jedinstvene prigušene nijanse do mnoštva jarkih tonova.
    Kontrast
    Serene Razlika u svjetlini i zasićenosti boja unutar slike.
    Harmonija
    Discordant Palette Koliko dobro boje funkcioniraju zajedno, od suprotstavljenih do potpuno ujedinjenih.
    Svjetlina
    Shadow Opća svjetlina ili tamnoća slike, od dubokih sjena do svijetlih vrhunaca.
    Zasićenost
    Subtle Color Koliko su boje čiste i snažne, od gotovo sivih do potpuno živopisnih.

    Gdje u svijetu se gleda ova slika?

    • ispod 1%
    • 1–3%
    • 3–8%
    • 8–20%
    • 20% i više
    Ova je sama po sebi slika ima premalo zabilježenih posjetitelja za mapiranje, stoga ploča prikazuje svako djelo autora Edvard Munch u posljednjih dvanaest mjeseci — ukupno 87 zemalja. Odakle ovi podaci dolaze

    Deset vodećih zemalja

    1. 1 Kina 24,4%
    2. 2 Španjolska 14,4%
    3. 3 Francuska 8,7%
    4. 4 Sjedinjene Američke Države 5,9%
    5. 5 Singapur 4,2%
    6. 6 Hong Kong 4,1%
    7. 7 Italija 3,6%
    8. 8 Brazil 3,2%
    9. 9 Japan 2,4%
    10. 10 Njemačka 1,8%
    11. · 77 ostalih država 27,3%

    Pronađite tri najtamnije zemlje na karti. Nalazi li se muzej u kojem se čuva ova slika u bilo kojoj od njih? Navedite jedan razlog zbog kojeg bi je ljudi iz udaljenih krajeva mogli posjetiti.

    20 najgledanijih djela umjetnika Edvard Munch

    1. 1 Vrisak, 1893 27,9%
    2. 2 Madonna, 1894 8,0%
    3. 3 Melancholy, 1894 6,7%
    4. 4 Pokraj kreveta smrti (groznica), 1915 2,0%
    5. 5 The Child and Death, 1899 1,8%
    6. 6 Poljubac, 1897 1,3%
    7. 7 Pepel, 1894 1,1%
    8. 8 Dan Nakon, 1895 0,9%
    9. 9 Djevojke na molu, 1904 0,9%
    10. 10 Julaften i bordell, 1905 0,9%
    11. 11 Žárljivost, 1895 0,9%
    12. 12 Djevojke na mostu, 1901 0,7%
    13. 13 Dans života, 1899 0,7%
    14. 14 Мадонна, 1894 0,7%
    15. 15 Autoportret, 1895 0,6%
    16. 16 Man and Woman I, 1905 0,5%
    17. 17 Jealousy, 1907 0,5%
    18. 18 To the Forest, 1897 0,4%
    19. 19 Cree (casein on cardboard) 2, 1893 0,4%
    20. 182 Night in Saint-Cloud, 1893 ova slika 0,1%

    Zajedno ova djela zauzimaju 57,0% ukupne pažnje koju su slike ovog umjetnika primile tijekom posljednjih dvanaest mjeseci. Katalog sadrži 629 djela ovog umjetnika, od kojih je 473 pregledano barem jednom. Ova je slika na 182 mjestu među njima, s 0,1% te pažnje. Isto vrijedi i za pojedine mjesece

    Trake mjere pažnju, ne i kvalitetu. Odaberite djelo na vrhu i ovo: navedite jednu stvar koja bi sliku mogla učiniti slavnom izvan okvira toga koliko je dobro naslikana.

    O ovom umjetničkom djelu

    Night in Saint-Cloud — Edvard Munch

    Night in Saint-Cloud: A Glimpse into Munch's Melancholy

    Edvard Munch’s Night in Saint-Cloud, painted in 1893, is more than just a depiction of an interior scene; it's a profound exploration of solitude, introspection, and the lingering weight of loss. This evocative oil painting, created during a period of personal turmoil for the artist, offers viewers a window into Munch’s inner world, rendered with his signature expressive style.

    Subject & Composition: A Nocturnal Encounter

    The artwork portrays a dimly lit interior, likely a hallway or corridor viewed through a window in a Parisian suburb. The scene is dominated by the verticality of the wall and window frame, contrasted by horizontal lines of the floor and receding passage. A solitary figure, silhouetted against the moonlight, stands within the room – believed to be Danish poet Emanuel Goldstein posing for Munch. This enigmatic presence adds an air of mystery and intrigue to the composition. The perspective is skillfully employed to create a sense of depth, drawing the viewer into the space beyond the window while simultaneously emphasizing the isolation of the figure.

    Style & Technique: Expressionism's Emerging Voice

    Night in Saint-Cloud exemplifies Munch’s burgeoning expressionistic style. Departing from strict representational accuracy, Munch prioritizes conveying emotion and atmosphere over precise detail. The color palette is deliberately muted – a blend of blues, grays, and browns – contributing to the painting's overall feeling of stillness and melancholy. Loose, expressive brushstrokes are evident throughout, eschewing sharp outlines in favor of an atmospheric quality. The use of impasto—thickly applied paint—around the window frame and wall adds physicality and texture, enhancing the immersive experience for the viewer. The lighting is minimal, with a strong vertical beam emanating from the window, casting dramatic shadows that further amplify the sense of isolation.

    Historical Context & Symbolism: Grief and Introspection

    Painted in Berlin in 1893, this version of Night in Saint-Cloud was created during a period when Munch frequently depicted nocturnal window scenes. The painting’s creation coincided with a time of personal grief for the artist; it followed closely on the heels of his father's death and reflected a broader sense of melancholy that permeated his life at the time. The figure silhouetted in the moonlight can be interpreted as representing introspection, perhaps even a symbolic representation of Munch himself grappling with loss and existential questions. The window itself acts as a barrier between the interior world – the realm of personal emotions and memories – and the exterior world, suggesting themes of isolation and longing.

    Emotional Impact & Legacy: A Timeless Reflection

    Night in Saint-Cloud resonates deeply with viewers due to its ability to evoke a profound sense of melancholy and introspection. The painting’s quiet intensity invites contemplation on themes of solitude, loss, and the human condition. Munch's masterful use of color, light, and composition creates an atmosphere that is both haunting and beautiful, solidifying its place as a significant work within the Expressionist movement and a testament to Munch's enduring artistic legacy.

    About Edvard Munch

    Birth Year: 1863

    Death Year: 1944

    Birth City: Adelsbruk

    Birth Country: Sweden

    Edvard Munch: Life and Legacy

    Edvard Munch was born on December 12, 1863, in Adelsbruk, Sweden, though he spent most of his life in Norway. His childhood was profoundly shaped by tragedy and instability. The early loss of his mother to tuberculosis when he was five years old, followed by the death of his favorite sister Sophie from the same disease nine years later, left an indelible mark on Munch’s psyche. He also battled a lifelong fear of inheriting the familial mental illness that plagued his father. These experiences instilled in him a deep preoccupation with mortality, sickness, and psychological distress – themes that would dominate his artistic output.

    Munch's early education at the Royal School of Art and Design in Kristiania (now Oslo) proved pivotal. There, he encountered nihilist philosopher Hans Jæger, who encouraged Munch to explore his inner turmoil and express it through art, rejecting conventional artistic norms.

    Umjetnik i muzej

    Umjetnik

    Edvard Munch

    Mjesto rođenja Ådalsbruk, Švedska

    Život u sjeni: Svijet Edvarda Muncha

    Edvard Munch, rođen 1863. godine usred surove ljepote norveških krajolika, bio je umjetnik čije se djelo zauvijek povezalo s anksioznošću i emocionalnom turbulencijom modernog doba. Njegov život, duboko obilježen gubitkom i sveprisutnim osjećajem melanholije, bio je izvor njegove izrazito ekspresivne umjetnosti. Od djetinjstva u sjeni ranih smrti majke i sestre – obje žrtve tuberkuloze – Munch je razvio opsjednutost smrtnošću, bolešću i krhkosti ljudskog postojanja. Ta iskustva nisu bila samo biografske činjenice; ona su postala srž njegove umjetničke vizije, potičući neumorni istraživački put u unutarnji krajolik straha, tuge i čežnje. Očev strogi religiozni uvjerenja i vlastite borbe s mentalnim bolestima dodatno su doprinijeli osjećaju užasa koji je proimao Munchov svijet, oblikujući ne samo njegov osobni život, već i simbolički jezik njegovih slika. On nije jednostavno prikazivao scene; on je vanizirao unutarnje stanje, prevodeći psihološku tjeskobu u vizualne oblike.

    Početak ekspresije: Utjecaji i umjetnički razvoj

    Munchova umjetnička putovanja započela su formalnim obrazovanjem na Kraljevskoj školi za umjetnost i dizajn u Kristianiji (Oslo), no pravi poticaj njegovoj kreativnosti dala je susret s boemskim krugovima i nihlističkom filozofijom Hansa Jægera. Jæger ga je potaknuo da napusti konvencionalne akademske stilove i umjesto toga uroni u dubine vlastitog subjektivnog iskustva, koncept koji je on nazvao "slikanje duše". Ovaj ključni trenutak označio je početak Munchovog prepoznatljivog stila – obilježenog sirovim emocijama, izobličenim oblicima i odbacivanjem naturalističke reprezentacije. Njegova putovanja u Pariz 1890-ih izložila su ga procvjetavajućem pokretu postimpresionizma, gdje je upio utjecaje umjetnika poput Paula Gauguina, Vincenta van Gogha i Henria de Toulouse-Lautreca. Smjela upotreba boja, ekspresivne poteze kistom i psihološka intenzivnost ovih majstora duboko su odjeknula u Munchovim vlastitim umjetničkim nagonima. On nije samo oponjao njihove tehnike; on ih je sintetizirao u nešto jedinstveno – vizualni jezik sposoban prenijeti najdublje i najsmutnije ljudske emocije. Njegovo vrijeme u Berlinu također se pokazalo ključnim, dovodeći ga u kontakt s dramatikom Augustom Strindbergom, čija je istraživanja psiholoških tema dodatno potaknula Munchove umjetničke istrage.

    Ikonične vizije: Glavna djela i simbolička težina

    Munchovo djelo nastanjeno je slikama koje su postale duboko ukorijenjene u kolektivnoj svijesti. Krik, možda njegovo najpoznatije djelo, nadilazi status slike da postane univerzalni simbol egzistencijalne anksioznosti. Spirala, vatrene krajolike i izobličeno lice figure utjelovljuju prvobitni vapaj protiv ravnodušnosti svemira. Madonna, kontroverzno i duboko osobno djelo, istražuje teme seksualnosti, majčinstva i smrtnosti s uznemiravajućom iskrenošću. Ponovljeni motivi poput Bolesnog djeteta – inspiriranog gubitkom njegove sestre Sophie – služe kao bolni podsjeti na Munchovu dječju traumu i stalnu prijetnju smrti. Melanholija I & II, snažna prikazivanja duboke tuge i izolacije, otkrivaju ranjivost koja je istovremeno duboko osobna i univerzalno relatable. Ta djela nisu samo reprezentacije vanjske stvarnosti; oni su prozori u dušu umjetnika, nudeći gledateljima neustrašiv pogled u najmračnije kutke ljudske pshe.

    Trajna ostavština: Povijesni značaj i trajni utjecaj

    Edvard Munchov doprinos modernoj umjetnosti je nemjerljiv. Stoji kao ključna figura u razvoju ekspresionizma, otvarajući put umjetnicima koji su prioritet dali subjektivne emocije nad objektivnom reprezentacijom. Njegovo neustrašeno istraživanje univerzalnih ljudskih iskustava – ljubavi, gubitka, anksioznosti i smrti – nastavlja odjekivati ​​kod publike i danas, čvrsto utvrđujući njegovo mjesto kao jedne od najutjecajnijih i trajnijih figura u povijesti umjetnosti. Njegov rad je duboko utjecao na sljedeće generacije umjetnika, utječući na pokrete poput njemačkog ekspresionizma i dalje. On se usudio suočiti se s mračnijim aspektima ljudske kondicije, izazivajući konvencionalne ideje o ljepoti i umjetničkoj reprezentaciji. Čak i nakon što je postigao slavu i priznanje – kulminirajući osnivanjem Munchovog muzeja u Oslovu – njegov osobni život je ostao turbulentan, obilježen razdobljima mentalne nestabilnosti i izolacije. Ipak, kroz sve to, nastavio je stvarati, ostavljajući iza sebe djelo koje i dalje potiče, izaziva i inspirira.

    Dodatne informacije

    Pronađite ovo na mreži

    QR kod koji povezuje na stranicu za preuzimanje Night in Saint-Cloud

    topimpressionists.com/hr/art/download/edvard-munch-night-in-saint-cloud-D3HHKN-en/

    Izvor za ovo umjetničko djelo

    MLA
    Munch, Edvard. Night in Saint-Cloud. 1893, https://topimpressionists.com/hr/art/edvard-munch-night-in-saint-cloud-D3HHKN-en/
    APA
    Munch, Edvard (1893). Night in Saint-Cloud [Painting]. https://topimpressionists.com/hr/art/edvard-munch-night-in-saint-cloud-D3HHKN-en/
    Chicago
    Edvard Munch. Night in Saint-Cloud. 1893. https://topimpressionists.com/hr/art/edvard-munch-night-in-saint-cloud-D3HHKN-en/
    Harvard
    Munch, Edvard (1893) Night in Saint-Cloud. Available at: https://topimpressionists.com/hr/art/edvard-munch-night-in-saint-cloud-D3HHKN-en/

    Pogledajte pažljivije

    Night in Saint-Cloud — Edvard Munch

    Pogledajte detaljnije

    Odgovorite vlastitim riječima. Ovdje nema netočnih odgovora — postoje samo odgovori koje možete objasniti.

    1. Što vam prvo privlači pažnju i zašto?
    2. Koje boje ili oblici stvaraju atmosferu — i kakva je to atmosfera?
    3. Naš katalog ovo djelo klasificira pod: interior, nocturnal, window. Slažete li se? Što biste dodali ili uklonili?
    4. Vratite se na djelo Vrisak (1893) koje ste ranije vidjeli u ovom vodiču. Navedite dvije zajedničke značajke koje to djelo dijeli s ovim radom te jednu koja mu se razlikuje.
    5. Expressionism: Colour and shape deliberately distorted so the picture shows an emotion rather than a likeness. Gdje se to može vidjeti u ovom djelu?

    Vaš odgovor

    Napišite kratki odlomak o ovom umjetničkom djelu koristeći činjenice iz prethodnih dijelova ovog vodiča te svoje ranije odgovore.

    Kviz o umjetnosti

    Night in Saint-Cloud — Edvard Munch

    Koliko dobro poznajete ovo umjetničko djelo?

    Odaberite jedan odgovor za svako od 5 pitanja u nastavku. Svako pitanje ima točno jedan točan odgovor.

    1. 1. What year was the version of 'Night in Saint-Cloud' described in this information painted?

      • A 1890
      • B 1893
      • C 1900
    2. 2. According to the description, who posed for the figure silhouetted in the moonlight?

      • A Edvard Munch's father
      • B Emanuel Goldstein
      • C Hans Jæger
    3. 3. What is a dominant characteristic of the color palette used in 'Night in Saint-Cloud'?

      • A Vibrant and warm hues
      • B Cool and muted tones
      • C Bold primary colors
    4. 4. Which artistic movement is 'Night in Saint-Cloud' most closely associated with, based on its focus on atmosphere and fleeting moments?

      • A Realism
      • B Impressionism
      • C Cubism
    5. 5. What is suggested about the scene symbolically?

      • A Celebration of life
      • B Isolation, introspection, or a journey into the unknown
      • C A bustling social gathering

    Moj rezultat: ____ od ukupno 5

    Ključ odgovora za nastavnika

    Ovo započinje novu ispisanu stranicu, pa se može jednostavno izostaviti iz kopija.

    1B · 2B · 3B · 4B · 5C

    Provjerite točnost svakog odgovora uspoređujući ga s katalogskim zapisom za ovu sliku

    Pitanja i odgovori

    Na koji način "Night in Saint-Cloud" autora Edvard Munch povezuje Expressionism s domovinom umjetnika?

    Djelo Expressionism pokreta "Night in Saint-Cloud" stvorio je umjetnik rođen u Švedska.

    Kako se tema djela "Night in Saint-Cloud" povezuje s uobičajenim temama umjetnika Edvard Munch?

    Ponavljajuće teme u radovima umjetnika Edvard Munch uključuju post-impressionism (van gogh), trompe-l'oeil techniques, influence of old masters, part of nocturnal window scenes series, repeated motif in munch’s work, exploration of inner turmoil, reflects themes of anxiety & death, melancholy and introspection; "Night in Saint-Cloud" se fokusira na interior, nocturnal, window, melancholy, light, perspective, silhouette, atmosphere.

    S obzirom na svoje boje, za koju se prostoriju preporučuje "Night in Saint-Cloud" autora Edvard Munch?

    S obzirom na svoje Earthy boje, predlaže se da "Night in Saint-Cloud" bude u Living Room.