Najomiljenije djelo umjetnika Georg Baselitz je Supper in Dresden (1983), koje se nalazi u muzeju Kunsthaus Zürich, Zürich. Der Ausgang - Karl (1987) i Female Nude on a Kitchen Chair (1979) slijede kao sljedeća među platnima koja su čitatelji najbolje upoznali. Naš katalog sadrži 24 djela umjetnika Georg Baselitz: evo 24 najpoznatijih, od kojih svako sadrži godinu nastanka, muzej i opis onoga što ga čini nezaborotljivim.
Rangirano prema našoj ocjeni popularnosti, koja objedinjuje broj pretraživanja, posjeta i narudžbi za svako djelo. Ažurirano Listopad 2026.
In the vast, commanding expanse of Supper in Dresden, viewers are invited into a world where reality is turned on its head—quite literally. This monumental oil on canvas, stretching over four meters in length, serves as a profound testament to the genius of Georg Baselitz, one of the most provocative voices of the Neo-Expressionist movement. At first glance, the painting presents a chaotic, almost feverish gathering around a long dining…
A man stands within the frame, his form caught in a moment of heavy gesture. He wears a black suit and a tie, yet his shape is distorted, pulled by an unseen tension. His arms reach upward, breaking the stillness of the composition. The canvas holds him in a clash of primary tones, where deep blues meet a sharp, bright yellow. A checkered pattern cuts through the scene, adding a…
Georg Baselitz's "Female Nude on a Kitchen Chair," created in 1979, isn’t merely a depiction of a woman; it’s a raw, unsettling excavation of the human condition. Emerging from the aftermath of World War II and deeply rooted in the fractured landscape of post-war Germany, Baselitz's work consistently grapples with themes of destruction, memory, and the inherent instability of representation. This particular piece embodies these concerns with an arresting intensity,…
Painted from a snapshot turned upside down, this portrait of the gallerist Franz Dahlem, part of a group of portraits of the artist’s friends and intimates, has a…
Četiri teme koje se najčešće pojavljuju na ovim platnima, svaka uz svoj najomiljeniji primjer.
8 muzeja u kojima se nalazi najviše djela s ove stranice.
| Muzej | Grad | Djela autora Georg Baselitz | Slike iz ovog popisa |
|---|---|---|---|
 Bavarske državne slikopisne zbirke |
München | 4 | Three Field Workers, Sea Swallow, Picture Sixteen |
 Statens Museum For Kunst |
Kopenhagen | 4 | Untitled, Landscape with Shoe, Female Landscape |
 Städel Museum |
Frankfurt | 3 | Oberon (1. Orthodoxer Salon 64 - E. Neijsvestnij), Acker, Eagle |
 Albertina Klosterneuburg |
Klosterneuburg | 2 | Der Ausgang - Karl, Vorwärts Wind (Remix) |
 Kunsthaus Zürich |
Zürich | 1 | Supper in Dresden |
 Tate Britain |
London | 1 | Female Nude on a Kitchen Chair |
 Museum Ludwig |
Köln | 1 | Model for a Sculpture |
 Staatliche Kunsthalle Karlsruhe |
Karlsruhe | 1 | Fixed Idea |
Georg Baselitz's "Female Nude on a Kitchen Chair," created in 1979, isn’t merely a depiction of a woman; it’s a raw, unsettling excavation of the human condition. Emerging…
In the vast, commanding expanse of Supper in Dresden, viewers are invited into a world where reality is turned on its head—quite literally. This monumental oil on canvas,…
Supper in Dresden (1983), Kunsthaus Zürich, Zürich. Prate ih Der Ausgang - Karl (1987) i Female Nude on a Kitchen Chair (1979).
Georg Baselitz, rođen/a 1938, imao/la je 45 godina: Supper in Dresden datira iz 1983.
Supper in Dresden, Der Ausgang - Karl, Female Nude on a Kitchen Chair, Oberon (1. Orthodoxer Salon 64 - E. Neijsvestnij), Three Field Workers, Sea Swallow, Model for a Sculpture, Untitled, Der jäger i Fixed Idea. Svako platno u gornjem rangiranju sadrži godinu nastanka i naziv muzeja.
U našem katalogu nalazi se 24 djela umjetnika Georg Baselitz, datiranih od 1962 do 2015.
Većinom u Bavarske državne slikopisne zbirke (München), Statens Museum For Kunst (Kopenhagen) i Städel Museum (Frankfurt); gornji popis navodi svaki muzej i njegova platna.
U 1980s, koji obuhvaća 8 od ukupno 24 djela na ovoj stranici, među njima je i Supper in Dresden.
Najstarije platno ovdje je iz Acker (1962) godine; najnovije je iz Di nuovo arrivato (2015) godine.
Oil On Canvas, korišteno u 2 od 24 djela na ovoj stranici.
Neo-expressionism, kao što pokazuju platna na ovoj stranici.
Muzej Bavarske državne slikopisne zbirke, München posjeduje 4 djela s ove stranice, među kojima su i Three Field Workers, Sea Swallow i Picture Sixteen.
Rođen kao Hans-Georg Bruno Kern 23. siječnja 1938. u malom njemačkom selu Deutschbaselitz, umjetnik koji će svijetu postati poznat kao Georg Baselitz bio je dijete dubokih tranzicija i previranja. Odrastajući u regiji Gornje Lusatije usred doslovnog i metaforičkog ruševja Drugog svjetskog rata, njegova rani svijest bila je neodvojivo povezana s temama uništenja, raspara i razrotrtanog poretka slomljenog društva. To formativno okruženje—označeneno gubitkom zajednice i dugotrajnom traumom okupacije—postalo je temelj njegove umjetničke vizije. Pustoš koju je svjedočio nije služila samo kao tema; ona je u njemu potaknula hitnu, životnu potrebu za preispivanjem utvrđenih konvencija i istraživanjem same prirode percepcije kroz prizmu svijeta koji je bio okrenut naopačke.
Njegovi rani umjetnički nagnuća potaknuti su dubokom intelektualnom znatiželjom i značajnim kulturnim susretima. Utjecaj njegovog oca, učitelja u osnovnoj školi, potaknuo je discipliniran pristup promatranju, dok su duboka pisma Jakoba Böhmea pružila duhovnu i filozofsku složenost njegovom svjetonazorima. Ključni trenutak u njegovom razvoju dogodio se kada se susreo s djelom Louis-Ferdinand von Rayski, Wermsdorfer Wald, na lokalnoj školskoj skupovini. Ovo remek-djelo realizma zapalilo je fascinaciju hvatanjem vizualne istine, vodeći ga prema stvaranju portreta, religijskih motiva i pejzaža koji su, čak i u njegovom ranoj dobu, nagovještavali futurističkiju i uznemirujuću viziju.
Dok se umjetnički svijet u 1960-im kretao prema sterilnom intelektualizmu minimalizma i konceptualne umjetnosti, Baselitz je izrazio snažan, instinktivan bunt. Postao je vodeći glas neoekspresionizma, pokreta koji je težio povratiti sirovu snagu i emocionalnu intenzitet figurativnog slikarstva. Međutim, njegov doprinos bio je daleko od jednostavnog povratka tradiciji. Godine 1969. Baselitz je uveo jednu od najradikalnijih inovacija u modernoj umjetnosti: tehniku slikanja svojih motiva naopačke. Ova namjerna inverzija nije bila puka fora; to je bio duboki pokušaj da se subjekt liši njegovog reprezentativnog, sadržajnog karaktera. Okrenuvši figuru naopačke, prisilio je gledatelja da se suoči s umjetnošću samog slikarstva—da pogleda izvan "onoga što" slika i fokusira se na teksturu, boju i fizičku stvarnost boje na platnu.
Ovo razdoblje obilježili su radovi koji su izazivali same granice medija. Njegove kompozicije često su oscilirale između prepoznatljive figuralnosti i kaotične, pletene energije. U monumentalnim djelima poput Supper in Dresden, on je ponovno zamislio povijesne narative kroz prizmu nereda i kromatskog sudara, koristeći upečatljive nijanse ružičaste, plave i crne kako bi stvorio osjećaj nemirnog, neobuzdanog kretanja. Njegov rad u tom razdoblju funkcionirao je kao iskopavanje ljudskog stanja, koristeći distorziju kako bi izrazio ranjivost i inherentnu nestabilnost sjećanja i identiteta.
Tijekom njegove plodne karijere, umjetnički jezik Georg Baselitz bio je slojevita tapiserija tkana od mnoštva utjecaja, od surovosti socijalističkog realizma i dramatičnog napora mannerizma do primordijalnih ritmova afričke skulpture. Ova eklektična sinteza omogućila mu je stvaranje korpusa djela koji djeluje duboko ukorijenjeno u njemačkoj povijesti, a istovremeno univerzalno resonantno u svom istraživanju egzistencijalne borbe. Bilo kroz njegove moćne uljane slike, evokativne skulpture ili zamršene grafičke radove, Baselitz je ostao nepokolebljiv u svojoj posvećenosti stilu koji karakterizira uznemirujuća iskrenost.
Povijesni značaj koji nosi Georg Baselitz leži u njegovoj sposobnosti transformacije traume prošlosti u revolucionarnu estetiku za budućnost. On nije samo dokumentirao uništenje; koristio ga je kao alat za ponovno izgradnju jezika slikarstva. Njegova postignuća uključuju:
Danas, Baselitz stoji kao jedna od najutjecajnijih figura dvadesetog stoljeća, slikar čije djelo ostaje snažan dokaz otpornosti kreativnosti pred licem kaosa.
