Woman Bitten by a Snake (Femme piquée par un serpent) (1847) je slika po kojoj je Auguste Clésinger najpoznatiji; nalazi se u muzeju Musée d'Orsay, Pariz. Woman Bitten by a Snake (Femme piquée par un serpent) (1847) i Woman Bitten by a Snake (1847) upotpunjuju triju najomiljenijih platnena djela. Naš katalog sadrži 10 djela umjetnika Auguste Clésinger. Evo 10 najpoznatijih, s godinom nastanka, muzejom i pričanjom o svakom platnu.
Rangirano prema našoj ocjeni popularnosti, koja objedinjuje broj pretraživanja, posjeta i narudžbi za svako djelo. Ažurirano Studeni 2026. Svaku sliku s ove stranice možete naručiti kao ručno oslikano ulje na lanenom platnu ili kao umjetničku štampu, izrađenu prema odabranoj veličini.
In the grand, gilded halls of the 1847 Paris Salon, few works ignited as much fervent debate and whispered scandal as Auguste Clésinger’s Woman Bitten by a Snake (*Femme piquée par un serpent*). This breathtaking marble masterpiece does not merely sit in stillness; it writhes with a visceral, almost cinematic energy that captures the viewer in a moment of sudden, sharp agony and profound ecstasy. The sculpture depicts a nude…
In the grand, gilded halls of the 1847 Paris Salon, few works ignited as much fervent debate and whispered scandal as Auguste Clésinger’s Woman Bitten by a Snake. This breathtaking marble masterpiece does not merely sit in stillness; it writhes with a visceral, almost cinematic energy that captures the viewer in a moment of sudden, sharp agony and profound ecstasy. The sculpture depicts a nude woman, her body contorted in…
Auguste Clésinger’s 1847 marble sculpture, *Woman Bitten by a Snake*, is far more than a depiction of a dramatic, even unsettling, scene. It’s a potent distillation of Neoclassical ideals colliding with the burgeoning currents of Realism and Romanticism, a work that ignited controversy upon its debut at the Paris Salon and continues to hold an undeniable allure. The sculpture captures a moment of exquisite torment – a reclining nude female…
To stand before the likeness of Madame Sabatier is to encounter a moment suspended in time—a breath held between classical grace and quiet introspection. This marble bust, executed by Auguste Clésinger, transcends mere portraiture; it is an embodiment of refined elegance. The subject’s countenance, captured with such meticulous attention, invites the viewer into a world of serene contemplation. One cannot help but feel the weight of history settling upon those…
Auguste Clésinger’s Angel of Grief: A Baroque Echo in Marble The sculpture “Angel of Grief,” created by Auguste Clésinger in 1850, stands as a poignant testament to the artist's mastery of Baroque aesthetics translated into Neo-classical form. Commissioned for the tomb of Euterpe, the muse of music, Frédéric Chopin’s beloved wife, this monumental marble piece embodies profound sorrow and spiritual contemplation—themes deeply rooted in the artistic sensibilities of its time.…
Pan ist in der griechischen Mythologie der Gott der Hirten. Er ist ein Mischwesen, mit dem Oberkörper eines Menschen und dem Unterkörper eines Widders oder eines Ziegenbocks. Immer wieder findet man Darstellungen Pans in der Kunst. Im christlichen Mittelalter wurde er aufgrund seiner Attribute der Bocksfüße und Kopfhörner dämonisiert und somit häufig als Teufel dargestellt. Die hier abgebildete Figur eines Pans mit brauner Patina ist aus Bronze gegossen und stammt…
Četiri teme koje se najčešće pojavljuju na ovim platnima, svaka uz svoj najomiljeniji primjer.
7 muzeja u kojima se nalazi najviše djela s ove stranice.
| Muzej | Grad | Djela autora Auguste Clésinger | Slike iz ovog popisa |
|---|---|---|---|
 Musée d'Orsay |
Pariz | 4 | Woman Bitten by a Snake (Femme piquée par un serpent), Woman Bitten by a Snake (Femme piquée par un serpent), Woman Bitten by a Snake |
 Saint-Sulpice |
Pariz | 1 | Angel of Grief |
 Los Angeles County Museum of Art |
Los Angeles | 1 | Mounted Herdsmen and Bulls in the Roman Countryside |
 Musée de Picardie |
Amiens | 1 | Leda and the Swan |
 Germanisches Nationalmuseum |
Nürnberg | 1 | Sitzender Pan |
 Église de la Madeleine |
Bésonçon | 1 | Entombment |
 Museum Celda de Frédéric Chopin y George Sand |
Valldemossa | 1 | Chopin |
In the grand, gilded halls of the 1847 Paris Salon, few works ignited as much fervent debate and whispered scandal as Auguste Clésinger’s Woman Bitten by a Snake…
Auguste Clésinger’s Angel of Grief: A Baroque Echo in Marble The sculpture “Angel of Grief,” created by Auguste Clésinger in 1850, stands as a poignant testament to the…
Pan ist in der griechischen Mythologie der Gott der Hirten. Er ist ein Mischwesen, mit dem Oberkörper eines Menschen und dem Unterkörper eines Widders oder eines Ziegenbocks. Immer…
Woman Bitten by a Snake (Femme piquée par un serpent) (1847), Musée d'Orsay, Pariz. Prate ih Woman Bitten by a Snake (Femme piquée par un serpent) (1847) i Woman Bitten by a Snake (1847).
Auguste Clésinger, rođen/a 1814, imao/la je 33 godina: Woman Bitten by a Snake (Femme piquée par un serpent) datira iz 1847.
Woman Bitten by a Snake (Femme piquée par un serpent), Woman Bitten by a Snake (Femme piquée par un serpent), Woman Bitten by a Snake, Madame Sabatier, Angel of Grief, Mounted Herdsmen and Bulls in the Roman Countryside, Leda and the Swan, Sitzender Pan, Entombment i Chopin. Svako platno u gornjem rangiranju sadrži godinu nastanka i naziv muzeja.
U našem katalogu nalazi se 10 djela umjetnika Auguste Clésinger, datiranih od 1847 do 1878.
Većinom u Musée d'Orsay (Pariz), Saint-Sulpice (Pariz) i Los Angeles County Museum of Art (Los Angeles); gornji popis navodi svaki muzej i njegova platna.
U 1840s, koji obuhvaća 4 od ukupno 10 djela na ovoj stranici, među njima je i Woman Bitten by a Snake (Femme piquée par un serpent).
Najstarije platno ovdje je iz Woman Bitten by a Snake (Femme piquée par un serpent) (1847) godine; najnovije je iz Sitzender Pan (1878) godine.
Sculpture (3) i Classical art (2), kroz svih 10 djela na ovoj stranici.
Marble, korišteno u 3 od 10 djela na ovoj stranici.
Muzej Musée d'Orsay, Pariz posjeduje 4 djela s ove stranice, među kojima su i Woman Bitten by a Snake (Femme piquée par un serpent), Woman Bitten by a Snake (Femme piquée par un serpent) i Woman Bitten by a Snake.
Da. Svaku sliku s ove stranice možete naručiti sa njezine vlastite stranice kao ručno oslikano ulje na platnu ili kao umjetničku štampu, u veličini koju odaberete.
U srcu devadesetoglasne Francuske, Auguste Clésinger je ostavio neizbrisiv trag koji spaja eleganciju neoklasicizma s sirovim emocijama realizma. Njegov umjetnički put započeo je u obitelji koja je umjetnost činila svakodnevnom stvarnošću; njegov otac, Georges-Philippe Clésinger, bio je skulptor koji je Augusteu pružio temeljno znanje o tehnikama i estetici koje će kasnije definirati njegov prepoznatljiv stil. To rano izlaganje umjetnosti nije bilo samo obuka, već ugradnja umjetničkog duha koji će se kasnije manifestirati u njegovim radovima.
Njegov stil umjetničkog izražavanja evoluirao je kroz 19. stoljeće, polako napuštajući stroge principe neoklasicizma kako bi u svoje djelo unio elemente realizma i romantizma. Clésinger je bio majstor u spajanju tehničke preciznosti s nevjerojatnom emocionalnom intenzitetom, stvarajući figure koje su posjedovale ne samo anatomsku savršenost, već i duboku psihološku težinu.
Njegova djela često su nosila dramatične narative i senzualne motive koji su izazivali javnost. Najpoznatija od njih, Žena koju je ugrizla zmija (1847), izazvala je senzaciju na Pariz Salonu zbog svog dramatičnog realizma i erotičnih podtonova, a modelirana je prema živom odsjaju Apollonije Sabatier. Ta veza s Apollonijom, salonijerkom i muza mnogih istaknutih umjetnika poput Charlesa Baudelairea, otvorila je Clésingeru vrata intelektualnim i umjetničkim krugovima, dok je njegov brak 1847. godine s Solange Dudevant, kćeri George Sand, dodatno učvrstio njegovu poziciju u literarnom društvu.
Kroz svoje radove, Clésinger je vješto dokumentirao ljepotu i patos. Od veličanstvenog Chopinovog spomenika (1850), bijelog mramornog tribute skladatelju Frédéricu Chopinu na groblju Père Lachaise, do duboko dirljivog Anđela tuge, koji utjelovljuje baroknu dramu, njegova umjetnost je uvijek bila prožeta snažnim osjećajem ljudske egzistencije. Stvorio je portrete značajnih figura poput Rachel Félix i Théophilea Gautiera, te statuu Louise od Savoye, pokazujući nevjerojatnu sposobnost oblikovanja forme.
Njegova važnost u povijesti umjetnosti potvrđena je brojnim priznanjima, uključujući viteški orden Légion d'honneur koji je primio 1849., a koji je 1864. godine unapređen u čin oficira. Clésingerova djela, koja danas možemo diviti u vrhunskim muzejima poput Musée d’Orsay, i dalje ostaju svjedočanstvo o umjetničkom premošću između klasicističkih ideala i novih, dinamičnih struja 19. stoljeća. Umro je 5. siječnja 1883. u Parizu, ostavivši za sobom naslijeđe koje i danas odjekuje svojom tehničkom vještinom i dramatičnim impaktom.
Auguste Clésinger rođen je 22. listopada 1814. godine u Besançonu, u Francuskoj, u obitelji koja je umjetnost imala duboko ukorijenjenu u svom identitetu. Njegov otac, Georges-Philippe Clésinger, bio je priznati kipar koji je svom sinu pružio prve, temeljite poduke, oblikujući njegov umjetnički senzibilitet od najranijih dana. To rano izlaganje umjetničkom svijetu nije mu pružilo samo tehničko znanje, već je u njemu usadilo duboko, temeljito razumijevanje skulpturalnih tehnika i estetike koje će kasnije definirati njegov prepoznatljivi stil.
Auguste Clésinger je kroz 19. stoljeće prošao kroz fascinantnu evoluciju svog umjetničkog stila, počevši od usvojenih neoklasicističkih principa, dok je postupno u svoje djelo unosio elemente realizma i romantizma. Njegov rad prepoznatljiv je po nevjerojatnoj sposobnosti da tehničku preciznost i vještinu spoji s dubokom emocionalnom intenzitetom, stvarajući djela koja odjekuju snažnim osjećajima. Njegove skulpture često pripovijedaju dramatične narative i prikazuju senzualne figure, čime dokazuje svoje vrhunsko majstorstvo u oblikovanju anatomije i forme.
U samom srcu Clésingerovog umjetničkog nasljeđa nalazi se djelo koje je potreslo tadašnje društvo – Žena koju je ugrizla zmija (1847). Ova skulptura izazvala je senzaciju na Parizanskom salonu zbog svog dramatičnog realizma i erotičnih podtonova, a njezina nevjerojatna živost proizašla je iz izravnog modeliranja po Apollonie Sabatier. Ta je povezanost s njezinim likom dodatno utvrdila Clésingerovu reputaciju kroz Madame Sabatier (1847), maramerni portret njegove muze koja je bila sinonim za prolaznu ljepotu i senzualnost.
Njegov talent za izražavanje dubokih emocija i trajnijih osjećaja najbolje se vidi u Chopinovom spomeniku (1850). Naručen nakon smrti skladatelja Frederica Chopina, ovaj monument od bijelog mermera na groblju Père Lachaise predstavlja dirljiv i veličanstven tribute velikom glazbeniku. Uz to, Clésinger je ostavio duboki trag kroz djelo Angel of Grief, duboko dirljivu skulpturu koja u sebi nosi esenciju barokne drame i patosa.
Osim ovih remek-djela, njegov opus obuhvaća i portretne bustove istaknutih ličnosti poput Rachel Félix i Théophilea Gautiera, kao i veličanstvenu statuu Louise od Savoje, čime je potvrdio svoju sposobnost da u kamenu oživi samu bit ljudskog lika.
Auguste Clésinger nije bio samo proizvod vlastitog talenta, već i plod dubokih obiteljskih korijena i intelektualnih krugova koji su oblikovali njegov umjetnički vid. Njegov prvi temelj, onaj najosnovniji i najčistiji, pružio je njegov otac, Georges-Philippe Clésinger, koji mu je kao skulptor omogućio da od rane mladosti savlada tajni jezik kamena i forme. No, umjetnost za njega nije bila samo zanat, već i put kroz najuzbudljivije krugove tadašnjeg društva. Njegova povezanost s Apollonie Sabatier, znamenitom salonijerkom i ženom koja je bila središte pažnje mnogih istaknutih umjetnika, uključujući Charlesa Baudelairea, otvorila mu je vrata intelektualnim i umjetničkim krugovima koji su mu pružili novu viziju ljepote. To je iskustvo dodatno produbilo njegovu senzualnost i dramatičnost, što je kasnije pronašao i u svom privatnom životu; brakom sklopljenim 1847. godine s Solange Dudevant, kćeri George Sand, Auguste Clésinger postao je neodvojivi dio najprestižnijih književnih krugova, čime je njegova umjetnost dodatno prožeta bila duhom epohe.
Radovi koje je stvarao Auguste Clésinger odražavaju umjetničke struje 19. stoljeća u Francuskoj, služeći kao vitalni most koji povezuje neoklasicizam s tada novonastalim tendencijama realizma. Njegova umjetnost nije bila samo puka imitacija forme, već dinamičan odgovor na promjene koje je donosio doba, spajajući strogu klasičnu estetiku s novim, sirovijim prikazom stvarnosti.
Njegov iznimni doprinos umjetnosti i društvu donio je i visokom priznanju; prema priznanju: godine 1849. primio je viteški orden Légion d'honneur, dok je 1864. unapređen u čin oficira. Ova priznanja potvrđuju njegov status kao jednog od ključnih skulptora svog vremena, čije je djelo utjecalo na generacije umjetnika.
Njegove skulpture i danas izazivaju divljenje zbog svoje nevjerojatne tehničke preciznosti, emocionalne dubine i snažnog dramatičnog dočapa koji prožima svaki narezani kamen. To vječnatrajno trajanje njegovih djela dokazuje se činjenicom da se njegova remek-djela danas mogu izložiti u najznačajnijim svjetskim muzejima, kao što je Musée d’Orsay, gdje i dalje fasciniraju posjetitelje svojom snagom i ljepotom.
Smrt: Auguste Clésinger preminuo je 5. siječnja 1883. u Parizu, a njegovo posljednje počivalište nalazi se na čuvenom groblju Père Lachaise.
