Povijest Muzeja Fitzwilliam

Muzej Fitzwilliam služi kao muzej umjetnosti i antiquiteta Sveučilišta u Cambridgeu. Njegovo podrijetlo datira iz 1816. godine, kada je osnovan prema testamentu Richarda Fitzwillima, 7. vizkonta Fitzwillima. Temeljiranje ove institucije pretvorilo je privatno naslijeđe u javnu ustanovu posvećenu proučavanju umjetnosti i povijesti. Muzej se nalazi na Trumpington Streetu u srcu Cambridgea, u Ujedinjenom Kraljevstvu.

Prije nego što je smješten na svoju trenutnu lokaciju, institucija je bila smještena u Fitzwilliam Houseu. To je prvobitno sjedište naleglo u jugozapornom Cambridgeu, postavljeno nasuprot današnjoj zgradi muzeja. Muzej ostaje partner u konzorciju Muzeja Sveučilišta u Cambridgeu, održavajući svoju povezanost s širim akademskim životom sveučilišta. Kolekcija se razvijala kroz stoljeća kroz stalne nabave i pažljivo čuvanje dragocjenosti.

Velika arhitektura muzeja

Muzejske zgrade i njihova ulična fasada klasificirane su kao spomenici vrhunske važnosti, što ovo mjesto čini značajnim arhitektonskim entitetom u Cambridgeu, u Ujedinjenom Kraljevstvu. Projektiran od strane Sir Richarda Richardsona 1870-ih godina, ovaj građevinski pothvat predstavlja neo-renesansno djelo neopisive težine i duboke svrhe. Vanjski dio zgrade definira klasični kameni fasad koji posmatrača dočekuje osjećajem postojanosti i vječnosti. Ova veličanstvena fasada izgrađena je od kremastog kamena, pružajući blijedu, stabilnu pozadinu za neprestani život i dinamiku ulice Trumpington Street.

Čim zakoračite unutra, razmjere dizajna postaju očite kroz veličanstveni ulaz i savršeno strukturirane izložbene prostore. Unutarnji raspored omogućuje tihi, gotovo meditativni prolaz kroz razne galerije, dopuštajući arhitekturi da svojim oblicima uokviri dragocjenosti koje se u njima čuvaju. Prostorna organizacija ostaje promišljena i reda pridržana, vodeći pogled kroz dvorane bez potrebe za pretjeranim ukrašavanjem. To je mjesto gdje fizičko okruženje pruža discipliniran i dostojanstven ambijent za predmete koje u sebi skriva.

Sveobuhvatna kolekcija slika

Fondovi posvećeni europskoj umjetnosti iznimno su snažni, pružajući prisutnost koja obuhvaća nekoliko stoljeća tehničkog razvoja. Kolekcija uključuje širok spektar slika i skica, od preciznih poteza četkicom starih majstora do eksperimentalnijih pristupa modernog doba. Uz radove koje su stvorili Rembrandt i Rubens, mogu se pronaći i studije Degasa i Cézannea. Ova platna postoje kao fizički zapisi svjetla i forme, pozivajući na tiho promatranje načina na koji su različita doba pristajala mediju ulja na platnu.

Među brojnim značajnim djelima izdvaja se Cézanneova Stil života s jabukama, djelo koje je donirao Maynard Keynes. Muzej također čuva verziju djela Ford Madox Brown iz 1855. godine, pod nazivom Posljednji iz Engleske. Širina kolekcije očita je u načinu na koji ona okuplja prepoznatljive stilove Moneta, Renoira i Van Gogha s radovima Canaletta, Constabla i Murilla. Postoji posebna težina prisutnosti Picassa i Van Dycka unutar ovih zidova, što pridonosi vizualnom narativu koji djeluje istovremeno prostrano i duboko ukorijenjeno u povijesti zapadne umjetnosti.

• Stil života s jabukama
• Posljednji iz Engleske

Antičke egipatske antiquitete

Egzipske galerije i dalje su među najposjećenijim prostorima u muzeju. Nakon dvogodišnjeg programa obnove, konzervacije i istraživanja koji je završen 2006. godine, ove su dvorane otvorile vrata kao prostrana i impresivna izloženost drevnom svijetu. Raspored eksponata omogućuje izravan susret s materijalnim ostacima daleke civilizacije, predstavljenih kroz prizmu pažljive i stručne očuvanja.

Unutar ovih dvorana, prisutnost impresivnih egipatskih sarkofaga dominira prostorom. Ti kameni i drveni kovčegi, stvoreni s ciljem zaštite pokojnika, nalaze se uz kolekciju egipatskih mumija. Fizička stvarnost ovih artefakata pruža izravnu poveznicu s pogbnim običajima i religijskim vjerovanjima doline Nila. Tiha težina kamena i zamamljujući detalji konzervacijskog rada pozivaju na polagano, usredotočeno promatranje predmeta u njihovom izvornom, namijenjenom kontekstu.

Remek-djela umjetničke kolekcije

Prisutnost ovih djela nudi tihi susret s evolucijom europskog slikarstva. U Cézanneovom Otelepštenju prepoznaje se težak, promišljen potez kista, djelo koje zahtijeva polagani, neprekidan pogled. Blizu njega, studija za Seuratovo Nedjeljno popodne na otoku La Grande Jatte—posuđena iz King's Collegea—otkriva pedantnu pripremu koja stoji iza monumentalne vizije. Ova djela koegzistiraju uz duboku emocionalnu dubinu pronađenu na Rembrandtovim platnima i blistave teksture Renoirovih radova. Stajati pred njima znači svjedočiti težini povijesti kroz pigment i ulje.

Kolekcija se širi i u delikatnu preciznost britanskih crteža i akvarela, gdje je umjetnikova ruka najizravnija. Postoji posebna težina u Constableovim djelima i detaljnim kompozicijama Murilla, kao što je Vizija fra Lauteria. Muzej također čuva djela Degasa, Picassa i Van Gogha, uz strukturirane pejzaže Moneta te dramatične kompozicije Rubensa i Van Dycka. Canalettova prisutnost dodaje osjećaj svjetlosti i arhitektonske jasnoće cijelom zbirci.

• Otelepštenje, Cézanne
• Nedjeljno popodne na otoku La Grande Jatte (studija), Seurat
• Vizija fra Lauteria, Murillo

Raznolike svjetske kolekcije

Muzej čuva preko 500.000 predmeta koji obuhvaćaju golemi raspon ljudske povijesti. Ti predmeti uključuju drevne artefakte, ceramiku, staklo, namještaj, dragulje, novac i rukopise, uz rijetke tiskane knjige. Prisutnost ovih predmeta omogućuje tiho proučavanje materijalne kulture kroz mnoga doba. Među posjedenim blagima nalaze se značajne kolekcije oružja i oklopa, glazbenih instrumenata, dekorativnih umjetnosti te raznih arheoloških nalaza.

Azijska umjetnost pruža bitan dio te širine. Unutar galerija mogu se pronaći kineski brončani predmeti, japanska ceramika i indijske skulpture. Kolekcija također uključuje 18 komada kineskog jada koje su ukrali Rathkeale Rovers 13. travnja 2012. Ti predmeti postoje kao fizički ostaci dalekih tradicija, nudeći opipljivu poveznicu s umećem različitih civilizacija.